bolest 21. stoljeća

Bolest: 21. stoljeće sa sobom je donijelo mnogo napretka u tehnologiji i medicinskim tretmanima, ali svijet se još uvijek bori s novim bolestima koje se pojavljuju alarmantnom brzinom.

Od vrlo zaraznih virusa do iscrpljujućih kroničnih stanja, naše je društvo sve više svjesno prijetnji koje predstavljaju ove moderne bolesti.

Kako nastavljamo napredovati u borbi protiv ovih bolesti, bitno je razumjeti uzroke i posljedice bolesti 21. stoljeća.

Jedna od najozloglašenijih bolesti ovog doba je SARS-CoV-2, koji se obično naziva Covid-19.

Ovaj novi koronavirus zarazio je milijune diljem svijeta otkako se pojavio krajem 2019. i nastavlja pustošiti javne zdravstvene sustave diljem svijeta.

Druge glavne vrste infekcija, kao što su HIV/AIDS, Zika virus i virus Zapadnog Nila, također su imale veliki utjecaj na globalnu populaciju u posljednjim desetljećima.

Uzroci: Kronična upala

Kronična upala je krovni pojam za širok raspon bolesti koje su sve prisutnije u 21. stoljeću.

Pogađa ljude svih dobi i podrijetla, a mnogi slučajevi ostaju nedijagnosticirani zbog nejasnih i raznolikih simptoma.

Uzroci ovog stanja su složeni i višestruki, ali neki uobičajeni čimbenici koji doprinose uključuju lošu prehranu, zagađivače iz okoliša, stres, pušenje, genetsku predispoziciju i sjedilački način života.

Osim toga, upalna stanja mogu biti uzrokovana infekcijama poput lajmske bolesti ili virusnog hepatitisa.

Imunološki sustav je dizajniran da nas štiti od bolesti i ozljeda, međutim, kronična upala može nastati kada imunološki sustav ne prepoznaje zdravo tkivo kao sigurno.

Kao odgovor na potencijalne prijetnje, kao što su bakterije ili virusi, proizvodi bijele krvne stanice koje napadaju zdrave stanice, a ne strane napadače, što rezultira dugotrajnim oticanjem ili bolovima u različitim dijelovima tijela.

Bolesti povezane s pretilošću

U 21. stoljeću bilježi se porast bolesti i zdravstvenih komplikacija povezanih s pretilošću.

Pretilost je glavni faktor rizika za mnoge ozbiljne bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, bolesti srca, moždani udar, određene vrste raka i apneju za vrijeme spavanja.

Indeks tjelesne mase (BMI) pojedinca koristi se kako bi se utvrdilo smatra li se on pretilim ili ne.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definira pretilost kao BMI veći od 30.

Pretilost može uzrokovati dugoročnu štetu tijelu ako se ne liječi.

Povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti za 40-50%. Također povećava šanse za razvoj dijabetesa tipa 2 za više od pet puta u odnosu na one u zdravom rasponu težine.

Pretile osobe također mogu patiti od problema mentalnog zdravlja kao što su depresija i nisko samopoštovanje zbog negativne društvene percepcije njihovog stanja.

Kako spriječiti pretilost?

Pretilost je jedna od najraširenijih bolesti u 21. stoljeću, s otprilike 401 posto odraslih u Sjedinjenim Državama s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilo.

Ova zabrinjavajuća statistika rezultirala je sve većom sviješću među pojedincima i zdravstvenim radnicima o tome kako spriječiti ovo stanje.

Prvi korak u sprječavanju pretilosti je promicanje zdravijih prehrambenih navika.

Uključivanje uravnotežene prehrane pune voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina u naše dnevne obroke može učinkovito smanjiti prekomjerni unos kalorija koji može dovesti do debljanja.

Osim toga, bavljenje redovitom tjelesnom aktivnošću, poput trčanja, hodanja ili bavljenja sportom, također vam pomaže u sagorijevanju dodatnih kalorija i održavanju zdrave tjelesne težine.

Konačno, važno je da osobe s rizikom od pretilosti budu svjesne vlastitog zdravstvenog ponašanja i uvedu potrebne promjene.

Onečišćenje zraka i bolesti

Zagađenje zraka veliki je javnozdravstveni problem i jedna od najhitnijih bolesti 21. stoljeća.

Procjenjuje se da svake godine prerano umre 7 milijuna ljudi zbog bolesti povezanih s onečišćenjem zraka, što ih čini jednim od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu.

Glavni izvori onečišćenja zraka su industrijske aktivnosti, izgaranje fosilnih goriva za proizvodnju energije i transport, kao i spaljivanje u domaćinstvima i poljoprivredi.

Ti zagađivači mogu biti u obliku čestica, prizemnog ozona, dušikovog dioksida i sumpornog dioksida, koji mogu ući u naša pluća i krvotok, rezultirajući štetnim zdravstvenim učincima kao što su napadaji astme, srčani udari, respiratorne bolesti, pa čak i rak.

Osim što je opasno za ljudsko zdravlje, onečišćenje zraka također se povezuje s oštećenjem okoliša, poput kiselih kiša, koje utječu na ljude i divlje životinje.

Kako izbjeći bolest

21. stoljeće sa sobom je donijelo mnoge napretke u tehnologiji i medicini, no pojava novih bolesti sve je veća briga za mnoge.

Od superbakterija otpornih na antibiotike do kroničnih degenerativnih bolesti, razumijevanje kako spriječiti te bolesti trebalo bi biti prioritet za sve moderne pojedince.

Jedan od načina da se izbjegnu uobičajene bolesti u 21. stoljeću je prakticiranje dobre higijene i čistoće.

To uključuje redovito pranje ruku sapunom i vodom nakon kontakta s bacilima, izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koje boluju od neke bolesti i čišćenje svih površina koje mogu doći u kontakt s uzročnicima infekcije.

Osim toga, uravnotežena prehrana bogata vitaminima i mineralima, kao i redovita tjelovježba, mogu znatno doprinijeti jačanju vašeg imunološkog sustava kako bi se mogao bolje boriti protiv organizama koji uzrokuju bolesti.

Tehnologija, mentalno zdravlje i bolest

U 21. stoljeću došlo je do neviđenog napretka tehnologije i medicine, s mnogim bolestima koje su iskorijenjene ili učinkovito liječene.

Međutim, razvoj digitalne tehnologije donio je i nove izazove mentalnog zdravlja koji su jedinstveni za moderno društvo.

Kao rezultat toga, važno je da razumijemo utjecaj tehnologije na naše mentalno blagostanje i kako možemo spriječiti da ona uzrokuje štetu.

Digitalna tehnologija omogućila je pristup bez presedana globalnim mrežama, proširujući naše postojeće društvene krugove i omogućujući nam brzu komunikaciju na velikim udaljenostima.

Međutim, ova povećana povezanost može dovesti do osjećaja usamljenosti zbog usporedbi sa životima drugih ljudi ili stalne izloženosti negativnom sadržaju, kao što je internetsko zlostavljanje.

Osim toga, istraživanje poremećaja ovisnosti o internetu otkrilo je da je provođenje previše vremena na internetu povezano s nizom fizičkih i psihičkih simptoma, uključujući depresiju, anksioznost i poremećaje spavanja.

Čuvaj svoj um

Naše mentalno blagostanje jednako je važno kao i naše fizičko zdravlje.

U 21. stoljeću sve je više ljudi s dijagnozom mentalnih bolesti kao što su depresija, anksioznost i bipolarni poremećaj.

To je dovelo do povećanog fokusa na brigu o našem mentalnom zdravlju. Neophodno je rano prepoznati znakove duševne bolesti kako bi se ispravno upravljalo njome i spriječila daljnja patnja.

Moramo poduzeti korake za brigu o našim umovima kako bi ostali zdravi.

Redovita tjelovježba pomaže povećati endorfine, tjelesne kemikalije za 'dobar osjećaj', koje mogu biti korisne i za fizičko i za mentalno blagostanje.

Osim toga, pružanje ruke kada se osjećamo preopterećeno ili doživljavamo teške emocije može biti učinkovita metoda oslobađanja od stresa i tjeskobe prije nego što postane štetno za naše cjelokupno zdravlje.

Utjecaj klimatskih promjena na zdravlje

Kako ulazimo u 21. stoljeće, klimatske promjene postale su jedno od najhitnijih globalnih pitanja.

Kako temperature rastu, to ima dubok učinak na ljudsko zdravlje.

Posljedice klimatskih promjena uključuju povećan rizik od bolesti i smrti uzrokovanih vrućinom, kao i porast zaraznih bolesti poput lajmske bolesti i virusa Zapadnog Nila.

Također vidimo sve više alergija i astme zbog viših razina onečišćenja zraka, nestašice vode izazvane sušom koja dovodi do većeg rizika od bolesti koje se prenose vodom i ekstremnih vremenskih nepogoda koje uzrokuju fizičke ozljede.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će klimatske promjene uzrokovati dodatnih 250 000 smrtnih slučajeva godišnje između 2030. i 2050. zbog pothranjenosti, toplinskog stresa, malarije, proljeva i drugih uvjeta povezanih s ekstremnim vremenskim prilikama.

Pred nama su novi izazovi

21. stoljeće sa sobom donosi niz novih izazova, posebice u zdravstvenom sektoru.

Bolesti koje su se nekada smatrale iskorijenjenima sada se ponovno pojavljuju zbog promjena u našem okruženju i načinu života.

To je navelo liječnike i znanstvenike da ostanu u tijeku s najnovijim dostignućima dok traže nove načine borbe protiv modernih bolesti.

Trenutačni krajolik predstavlja jedinstvene izazove jer bolesti postaju otpornije na tradicionalne tretmane ili su uzrokovane okolišnim čimbenicima izvan naše kontrole.

Kako bi riješili te probleme, medicinski stručnjaci počeli su istraživati nove tretmane i preventivne mjere, kao što su imunizacija, modifikacije načina života, pa čak i genetski inženjering.

Iako je postignut određeni napredak u liječenju ovih stanja, pred nama je još mnogo posla ako želimo uspješno upravljati fizičkim bolestima ovog doba.

Zaključak

Zaključno, bolesti 21. stoljeća su komplicirane i višestruke.

S jedne strane, napredak medicinske tehnologije učinio je dijagnosticiranje i liječenje ovih bolesti bržim i preciznijim nego ikad prije.

S druge strane, promjene načina života, okolišni čimbenici i nova genetska otkrića pridonijeli su porastu kroničnih i zaraznih bolesti koje zahtijevaju holistički pristup liječenju.

Kombinacijom moderne medicine s preventivnim zdravstvenim praksama kao što su poboljšana prehrana i režimi tjelovježbe, postoji nada da možemo smanjiti našu osjetljivost na ove bolesti u godinama koje dolaze.