Povijest računala
Povijest računala je duga i fascinantna.
Od prvih mehaničkih strojeva do modernih računala koja su postala sastavni dio naših života, razvoj računalne tehnologije promijenio je svijet.
Prvo primitivno računalo razvio je 1822. Charles Babbage, koji je zamislio stroj koji može automatski izvoditi izračune.
Njegov analitički stroj nikada nije dovršen zbog nedostatka sredstava, ali je postavio temelje za budući razvoj računalne tehnologije.
Godine 1937. John Atanasoff razvio je svoje 'Atanasoff-Berry računalo', koje je koristilo vakuumske cijevi kao prekidače i kondenzatore za pohranu memorije.
Njegov dizajn označio je veliki napredak u računalnoj znanosti, budući da je omogućio izvođenje računalnih procesa mnogo brže nego ikad prije.
To je utrlo put za budući napredak kao što su digitalna računala, mikroprocesori i snažniji strojevi s većim mogućnostima.
Povijest predračunala: Abakus
Era prije računala značajan je dio povijesti računala.
Od abakusa do Difference Enginea Charlesa Babbagea, ovi rani uređaji postavili su temelje za moderno računalstvo.
Abakus je jedan od najstarijih alata za računanje u povijesti i koristile su ga mnoge drevne kulture, uključujući Kinu, Rim i Grčku.
Ovaj uređaj sastoji se od okvira sa šipkama preko kojih su kuglice kliznute da predstavljaju brojeve, a jednadžbe se mogu riješiti manipulirajući njima u skladu s tim.
Iako primitivan u usporedbi s današnjom tehnologijom, to je još uvijek bilo učinkovito sredstvo izračuna koje je trgovcima omogućavalo da prate svoje bogatstvo, a trgovcima da obavljaju poslove mnogo brže nego korištenjem olovke i papira.
Difference Engine Charlesa Babbagea razvijen je 1822. godine kao mehanički kalkulator dizajniran za automatsko izvođenje matematičkih izračuna bez ljudske pomoći.
Prvo računalo: analitička mašina
Analitički stroj, koji je izumio Charles Babbage 1837., poznat je kao prvo računalo na svijetu.
Iako nikada nije dovršen, njegov je dizajn bio revolucionaran i zauvijek će promijeniti način na koji gledamo na računalstvo.
Babbageova vizija "stroja za računanje opće namjene" bila je revolucionarna za svoje vrijeme - i bez presedana u povijesti.
Analitička mašina dizajnirana je za izvođenje aritmetičkih operacija velikom brzinom i preciznošću.
Također je imao mogućnost pohrane memorije, što mu je omogućilo pohranu podataka koji se mogu koristiti za buduće operacije ili izračune.
Iako stroj nikada nije napravljen za vrijeme Babbageova života zbog problema s troškovima, njegovi su dizajni bili osnova za mnoga današnja moderna računala.
Izum tranzistora
Izum tranzistora bio je sastavni dio povijesti računala.
Tranzistori su elektronički uređaji koji mogu regulirati i pojačati električne signale i mogu se koristiti za izgradnju složenih strujnih krugova.
Izumljeni od strane znanstvenika Bell Labsa Williama Shockleya, Waltera Brattaina i Johna Bardeena 1947. godine, tranzistori su revolucionirali način na koji razmišljamo o računalnoj tehnologiji.
Tranzistori su utrli put snažnijim računalima jer su puno manji od vakuumskih cijevi (izvorne komponente ranih računala).
To je omogućilo veću minijaturizaciju, što je značilo da više snage može stati u mali prostor.
Posljedično, to je dovelo do većih brzina obrade i većih kapaciteta za pohranu memorije u računalima.
Osim toga, manje je vjerojatno da će se tranzistori pokvariti nego vakuumske cijevi, pa njihova uporaba povećava pouzdanost računalnih uređaja.
Moderna računala: PC i Mac
Moderna računala, odnosno PC i Macovi, predstavljaju drastičan kontrast svojim prethodnicima.
Što se tiče hardverskih komponenti, moderna računala imaju napredne procesore koji mogu obraditi velike količine podataka bržim brzinama nego ikad prije.
To je dopunjeno pojavom pouzdanih i učinkovitih uređaja za pohranu kao što su tvrdi diskovi i SSD diskovi.
Što se tiče softverskih mogućnosti, osobna računala sada dolaze sa snažnim operativnim sustavima poput Windows 10 ili macOS Sierra koji mogu pokretati složene aplikacije za igranje, pregledavanje weba, produktivnost i više.
Dodatno, korisnici PC i Mac računala imaju koristi od pristupa bogatstvu korisnih programa dostupnih na Internetu ili u trgovinama kao što su Apple App Store ili Microsoft Store.
Povijest digitalne revolucije
Digitalna revolucija, odnosno uvođenje računala i digitalne tehnologije u svakodnevni život, promijenila je način na koji komuniciramo jedni s drugima i svijetom oko nas.
Sve je počelo 1940-ih, kada su računalni inženjeri počeli razvijati elektronička računala sposobna obraditi podatke brže nego što je to bilo koji čovjek ikada prije učinio.
Ovaj napredak otvorio je novu eru računalstva, u kojoj su strojevi mogli izvoditi složene izračune nevjerojatnim brzinama.
Od tada su računala postala manja, brža i moćnija.
Sada se koriste za gotovo svaki aspekt našeg života; od bankarstva do društvenih medija, online kupnje i brzog pronalaženja informacija.
Štoviše, mogu se naći čak iu našim automobilima i domovima kao pametni uređaji koji automatiziraju zadatke poput upravljanja rasvjetom i temperaturom ili puštanja glazbe na naredbu.
Pametni telefoni i tableti
Danas je teško zamisliti život bez pametnih telefona i tableta. Tijekom posljednja dva desetljeća ovi su uređaji osvojili svijet jer pružaju neviđen pristup informacijama i zabavi.
Pametni telefoni i tableti dio su kategorije računala poznatih kao mobilni računalni uređaji koji korisnicima omogućuju međusobno povezivanje putem glasa, teksta ili videa u pokretu.
Iako su ove tehnologije možda relativno nove u usporedbi s poviješću drugih računalnih tehnologija kao što su stolna računala, prijenosna računala i velika računala, one revolucioniraju način na koji ljudi danas međusobno komuniciraju.
Kombinirajući snažne hardverske komponente s intuitivnim softverskim aplikacijama poput klijenata e-pošte ili usluga strujanja, ova moderna čuda nude neusporedivu pogodnost u načinu na koji ostajemo povezani kod kuće iu svakodnevnom životu.
Povijest računala seže u rano 19. stoljeće. Prva računala nisu bila poput današnjih strojeva, bila su to mehanički uređaji korišteni za pomoć ljudima u rješavanju složenih izračuna i problema.
Tijekom tog vremena, koncept modernog računala još uvijek se usavršavao, ali ova su originalna računala pomogla utrti put onome što danas poznajemo.
Prvo računalo napravio je 1822. godine Charles Babbage, engleski matematičar i filozof.
Svoj je izum nazvao "Difference Engine" i bio je dizajniran da može mehanički izračunavati matematičke tablice.
Ovaj stroj je pokretala para i koristila je radilice i zupčanike za okretanje kotača.
Iako ovaj stroj nikada nije dovršen iz financijskih razloga, još uvijek se smatra jednim od najranijih primjera mehaničkog računala.
Povijest modernog računarstva:
Moderno računalstvo revolucioniralo je način na koji se informacije obrađuju, pohranjuju i dijele diljem svijeta.
S napretkom hardverske i softverske tehnologije, računala su omogućila pojedincima pristup velikim količinama podataka u trenu.
Od prijenosnih računala do tableta, pametnih telefona do pametnih satova, računala su sada temeljni dio svakodnevnog života.
Današnji moderni računalni sustavi oslanjaju se na kombinaciju tehnologija koje postoje od početka povijesti računalstva.
To uključuje stvari poput tranzistora i memorijskih čipova, kao i novija dostignuća poput umjetne inteligencije i neuronskih mreža.
Ova su poboljšanja rezultirala povećanom procesorskom snagom, poboljšanim mogućnostima pohrane i poboljšanim korisničkim iskustvima na više platformi, uključujući stolna računala, mobilne uređaje i poslužitelje u oblaku.
Osim ovog tehnološkog napretka, poboljšanja u interakciji između čovjeka i računala otvorila su niz novih mogućnosti za tvrtke diljem svijeta.
Utjecaj na društvo:
Povijest računala imala je dramatičan utjecaj na društvo. Od prvih mehaničkih strojeva u 1800-ima do današnjih moćnih digitalnih uređaja, računala su revolucionirala način na koji ljudi komuniciraju, komuniciraju i posluju.
Tijekom godina računalna tehnologija utjecala je na gotovo sve aspekte globalnog života.
Razvoj računala označio je novu eru za čovječanstvo. Računala su nam omogućila da se međusobno povezujemo brže i učinkovitije nego ikad prije.
Sada možemo pristupiti informacijama s bilo kojeg mjesta na svijetu u bilo koje vrijeme sa samo nekoliko klikova mišem ili dodira na uređaju sa zaslonom osjetljivim na dodir, nešto što je bilo nezamislivo prije samo 20 godina!
Tvrtke su uspjele racionalizirati svoje poslovanje, smanjujući troškove i povećavajući učinkovitost, zahvaljujući računalnoj automatizaciji i uslugama računalstva u oblaku.
Zaključak:
Zaključak povijesti računala imao je trajan utjecaj na društvo i nastavlja oblikovati svijet u kojem živimo.
Računala su revolucionirala način na koji radimo, učimo, komuniciramo, zabavljamo se, pa čak i poslujemo.
Svojim razvojem postali su sastavni dio suvremenog života.
Današnja su računala moćnija nego ikada prije i nastavljaju se razvijati nevjerojatnom brzinom.
Sada se oslanjamo na svoja računala za različite zadatke, od slanja poruka do upravljanja robotima ili pokretanja simulacija za znanstvena istraživanja.
Sveprisutnost računalne snage u našem svakodnevnom životu omogućena je iznimnim naporima generacija znanstvenika, matematičara, inženjera i izumitelja koji su marljivo radili kako bi ovu tehnologiju učinili dostupnom svima nama.